Sanela Dropulić Najžena 2017. godine

Kod nas doista postoje najžene, evo imamo dokaz

Sanela Dropulić

U našem slasnom ženskom pikniku danas smo ugostili najženu 21 stoljeća koja lomi ustaljene paradigme i postavlja temelje ženskog poduzetništva na našim prostorima, a i šire. Njezino ime je Sanela Dropuljić, ona je poduzetnica, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr, vlasnica i direktorica tvrtke Expert Product d.o.o. Zaprešić ali je i majka 4 prekrasne djevojčice. Sve vi drage dame koje razmišljate o tome da postanete poduzetnice i ostvarite svoje vlastite ideje ovaj intervju će vas potaknuti i inspirirati da se odvažite i pokrenete ostvariti svoje snove, kao što je to napravila Sanela.

Kako ste se odlučili prekinuti uspješnu novinarsku karijeru i prijeći u privatnice?

Kao stručnjakinja za tržišne komunikacije s više od 20 godine radnog iskustva na domaćem i inozemnom tržištu, iskusila sam rad, posebice na menadžerskim i rukovodećim pozicijama u gotovo svim poslovnim sustavima, od malih, obrtničkih i poduzetničkih poslovnih okruženja, preko multinacionalnih kompanija i velikih javnih poduzeća, do javnih i državnih institucija i na koncu svog vlastitog, uspješnog poduzetništva. Danas sam vlasnica i tvrtke Expert Product d.o.o. specijalizirane za pružanje usluga tržišnog komuniciranja, ali i ostalih aktivnosti za uspješan početak  i upravljanje poduzetništvom na hrvatskom i inozemnom tržištu. Expert Product tim čine brojni stručnjaci za marketing, odnose s javnošću, digitalno komuniciranje, web i grafički dizajn, EU projekte, pravno-savjetodavnu pomoć, i drugi koji nastoje svakoj tvrtki ili obrtu olakšati poslovanje u realnom sektoru te pronaći učinkovite odgovore za razvoj i napredak poslovanja.

Iako sam diplomirala novinarstvo u Zagrebu, uspješno završila kao stipendistica njemačke Vlade u Frankfurter Allgemeine Zeitungu novinarsku specijalizaciju, bila novinarka i urednica u mnogim renomiranim hrvatskim medijskim kućama od kojih se najduže zadržala u Večernjem listu radi stalne želje „biti samoj sebi šefica“ te kvalitetno upravljati privatnim životom, u kojemu sam prvenstveno majka četvoro djece, prije nekoliko godina pokrenula vlastitu poduzetničku aktivnost za pružanje usluga tržišnog komuniciranja. I ne žalim niti dana kad sam donijela tu odluku.

Posljednjih deset godina aktivno držim predavanja i radionice o tome kako uspješno započeti, voditi i uspjeti u poduzetništvu te kako kvalitetno plasirati uslugu i proizvod na domaćem i inozemnom tržištu. Radionice i predavanja je dosad poslušalo i pohađalo više stotina hrvatskih malih i srednjih poduzetnika.
Zahvaljujći velikoj potpori koju imam u svom suprugu Igoru, kao i mojim kćerima Ivi, Elen, Lori i Katarini – stalno pronalazim novu motivaciju, ali i dobivam najveća potporu i inspiraciju za poduzetništvo.

Što Vam je bilo najteže u prvim godinama posla?

Žensko poduzetništvo nema tradiciju u hrvatskom gospodarstvu, no donedavna sveprisutna recesija koja je nakon globalne „stegnula“ i  gospodarstva jugoistočne Europe, donijela je i velike potrese na tržištu rada što se posebice odrazilo na zaposlenost žena. Prve su dobivale otkaze, zadnje su pronalazile novo radno mjesto. Iz takve nužnosti žene su počele, svjesne da posebice ako su starije od 40 godina, nikada više neće pronaći novog poslodavaca – otvarati same sebi radna mjesta – kroz vlastite samozaposleničke obrte ili tvrtke. Velik je to izazov ženama koje su krenule u poduzetništvo ili zbog činjenice da su ostale bez posla ili zbog karijernog zaokreta.

Na sreću ja sam se na realnom tržištu našla zbog karijernog razloga jer mi je bilo sve teže uskladiti privatne i poslovne obaveze kao majka četvoro djece, ali s velikom željom da sve to uskladim kroz vlastiti poduzetnički poduhvat.

Prepreka je puno, posebice jer hrvatsko zakonodavstvo i birokracija izrazito nepovoljno utječu na domaće poduzetništvo i investicije te se još uvijek kao društvo učimo funkcioniranju demokratskih institucija u službi poduzetništva. Nedavno istraživanje provedeno u 23 države  Europske Unije, Hrvatska je zaposjela začelje. U pet od 11 elemenata ispitivanja poduzetničke klime Hrvatska je bila na uvjerljivom posljednjem mjestu. Danas je poduzetništvo u Hrvatskoj više percipirano negativno nego pozitivno, sputano je kompliciranim zakonima koji se često mijenjaju, a nerijetko jedan zakon pobija u djelovanju drugi. Hrvatska boluje od vrlo neservilne birokracije, koja se ponaša kao da živi sama za sebe, a ne upravo radi onih koji privređuju na realnom sektoru – dakle nas poduzetnica i poduzetnika. Sve su to neke okolnosti u kojima sam pokrenula svoje poduzetništvo, koje me nisu pokolebale nego još više ojačale da ne posustanem.

Prošle godine pokrenuli ste Virtualni ženski poduzetnički centar s ciljem umrežavanja poduzetnica u Hrvatskoj i regiji.  Koje akcije poduzimate?

Iako u porastu, žensko poduzetništvo ni do danas nije dobilo ozbiljnije priznanje za obol kojega čini hrvatskom gospodarstvu. Mjerodavne institucije zaobilaze ovu rodnu podjelu, a prečesto žene ostaju zaboravljene ne samo na svom početku nego i na uzlaznom putu poslovne ideje. Upravo iz takvih zanemarivanja žena poduzetnica, rodila se ideja pokrenuti Virtualni ženski poduzetnički centar, prvi takve vrste ne samo u Hrvatskoj nego i u jugoistočnoj Europi. U tom pravcu, osim otvaranja Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, koji postoji od siječnja 2016. godine, organizirali smo cijeli niz aktivnosti na promicanju žena u poduzetništvu, ali i poduzetništva općenito.

Djelujemo kao središnja institucija, osnovana od samih poduzetnica i poduzetnika, isključivo u interesu naših članica i članova. Misija nam je ohrabriti žene na veći poduzetnički angažman u hrvatskom gospodarstvu te olakšati ulaganje u obrazovanje i učenje u poduzetničkom sektoru. Virtualni ženski poduzetnički centar lansiran je prije godinu dana kao digitalna platforma za promociju i unaprjeđivanje poslovne aktivnosti poduzetnica, te je bio i jeste usmjeren razmjeni znanja, tehnologija i inovacija.

Kroz naše brojne projekte osigurali smo razmjene iskustava, stvaranje poslovnih kontakata, povezivanje i unapređenje poslovne mreže poduzetnica, kako bi im pristup i opstanak na tržištu bio što kvalitetniji, a put do uspjeha što izvjesniji. Jer nitko neće poboljšati stanje na tržištu u korist žena poduzetnica, osim samih žena koje moraju shvatiti da je samozatajan, disciplinirani rad i poslovno odricanje poželjno za poduzetnički uspjeh, ali i nepravedno dovodi do marginaliziranja svih napora koje žene ulažu u tom pravcu. Virtualni Ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr daje i dat će sve od sebe da se ta zanemarenost promijeni, a poduzetnice dobiju pozornost kakvu zaslužuju u hrvatskom društvu. Stoga ne čudi da se danas iz cijele Hrvatske javljaju buduće i sadašnje poduzetnice sa željom imati na jednom mjestu, u ovom slučaju u virtualnom svijetu svoju temeljnu instituciju koja će za njih pronalaziti sve potrebne odgovore i informacije, podupirući projekt www.poduzetnica.hr iza kojega – stoji marljiva ekipa.

Želja za unapređivanjem poslovnih aktivnosti, upoznavanjem i zajednički rad s ostalim kolegicama i kolegama poduzetnicima, “konzumiranje” sadržaja koje nudimo, networking, kvalitetnije povezivanje i razmjena iskustava, ali prije svega zajedničko djelovanje prema što kvalitetnijim aktivnostima na realnom tržištu – glavni su pravci našeg djelovanja zbog kojega je od svog osnutka (01. 01. 2016.) do danas Virtualni ženski poduzetnički centar okupio 2.300 članica i 73 člana. I stalno nam raste broj novopridošlih poduzetnica i poduzetnica, ne samo iz Lijepe naše, nego sve više članova bilježimo i iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore te Makedonije, čime je naš projekt postao i regionalni. S jednom glavnom misijom – snaženja ženskog poduzetništva, ali i poduzetništva općenito.

Nedavno je održan  Kongresa poduzetnica jugoistočne  Europe u Zagrebu, kako je bilo i koji su zaključci kongres?

Misija Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr je osigurati potporu, edukacije, platforme i povezivanje žena za što učinkovitijim ženskim poduzetništvom. U tom pravcu Kongres poduzetnica jugoistočne  Europe kojega smo u nazočnosti 650 žena od Slovenije do Bugarske organizirali 08. ožujka ove godine u Zagrebu postigao je svoj cilj.  A on je povezati žene regije na realnom tržištu kako bi što učinkovitije osigurale svoje mjesto pod poslovnim suncem, još više unaprijedili svoje poslovanje. Kako u Hrvatskoj, tako i u ovom dijelu Europe.

Sanela Dropulić

Kongres poduzetnica jugoistočne Europe bio je ujedno i  najveće ikad organizirano poslovno okupljanje žena od kada postoji tržišna ekonomija u ovom dijelu kontinenta. Po prvi puta smo uspjeli na jednom mjestu okupiti žene koje svoju egzistenciju osiguravaju na realnom tržištu te marljivo i neumorno potiču žensko poduzetništvo prema rastu i razvoju.Virtualni ženski poduzetnički centar organizirao je ovo događanje kao uvertiru za Kongres poduzetnica Europe 2020. godine u Zagrebu sa željom i ciljem da se organizira najveća ženska poduzetnička manifestacija Starog kontinenta u godini kada Hrvatska preuzima predsjedavanje Europskom unijom.

Kako izgleda žensko poduzetništvo kod nas?

Situacija na tržištu je loša i nepovoljna za žensko poduzetništvo, ako ćemo biti pesimistični. Situacija je idilična i nikada bolja za žensko poduzetništvo, ako ćemo biti optimistični. Naravno da je istina negdje između – baš kao i kod svake druge situacije u našim životima – bilo poslovne bilo privatne naravi.

2010 godine na jednu ženu u hrvatskom poduzetništvu dolazilo je 2.6 muškaraca, a danas je ta brojka na 1.9 što dovoljno govori o porastu ženskog samozapošljavanja po principu sama svoja šefica. Žene su u hrvatskom društvu većina – po brojnosti, po obrazovanosti, po nezaposlenosti. U manjini su kada je riječ o zastupljenosti na izbornim listama političkih stranaka, pa čak i kada se plaća kazna od 50 tisuća kuna, ali i u društvenoj pozornosti, upravljačkim tijelima privatnih i državnih kompanija, po visini plaća…

Hrvatskoj ima procijenjenih 50.000 poduzetnica, od čega je jedna četvrtina njih i vlasnica trgovačkih društava, a 30 posto obrta. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore poduzetnice ostvaruju 20 posto izvoza te 11 posto od ukupne dobiti. Imajući na umu da lijenost u poduzetništvu dolazi na naplatu odmah, a marljivost u budućnosti, mnoge žene okrenule su se samozatajno i „bez puno buke“ vlastitom biznisu, stvarajući danas jedan od najbrže rastućih segmenata hrvatske ekonomije.

Snaga ženskog poduzetništva u Hrvatskoj iz dana u dan kao pozitivan primjer u regiji, a na krilima kvalitetnih start up-ova, doživljava procvat. Ono što sustavno nedostaje, a poduzetnice traže svakako je inovativan pristup umrežavanju kako na domaćem tako i inozemnim tržištima. Svjesne su bolnog nepostojanja ili tek slabe logistike za promociju i razvoj poduzetničkih aktivnosti žena ovog dijela Europe. Traže i žele provedbu kontinuiranih edukacija kao najboljeg ulaganja u poduzetništvo, ali i poticanje lokalnih i nacionalnih mjerodavnih institucija za pokretanje i razvoj ženskog poduzetništva. Žensko poduzetništvo postalo je jedan od najznačajnijih pokretača naše ekonomije, posebice od ekonomske krize na ovamo.

Što žene inspirira ili potiče da postanu poduzetnice?

Žene u Hrvatskoj kreću u poduzetništvo iz dva razloga: karijerni zaokret ili poslovna nužda (nakon otkaza). Naime, u prvom slučaju (razlog zbog kojega sam i ja krenula u poduzetništvo) žene nakon dugogodišnjeg uspješnog rada u različitim sustavima, a nakon prikupljenog iskustva, znanja, poznanstava te prije svega materijalne zaleđine kojom mogu financirati vlastito poduzetništvo, u određenom trenutku svojih karijera (najčešće i uvjetovano obiteljskim razlozima te željom da kvalitetnije usklade svoje privatne i poslovne obaveze) odluče biti same svoje šefice. Pokreću poslovne poduhvate – tvrtke, obrte ili pak udruge te kreću u poduzetničke vode nošene karijernim zaokretnom, kojim im najčešće u početku ne pruža toliku materijalnu satisfakciju, koliko zadovoljstvo što su prvi puta u životu odgovorne za vlastiti poslovni uspjeh i angažman.

Drugi razlog jest ostanak bez posla – zbog gašenja radnog mjesta, otkaza uslijed tehnološkog viška, stečaja … a uslijed uzaludne potrage za novim poslodavcem koji je za žene iznad 40 godina starosti najčešće i nepostojeći (jer su u kategoriji najteže zaposlivih žena).

Koliko žene pomažu ženama ili još uvijek doživljavamo jednu drugu kao prijetnja?

Doista je činjenica da je kroz ljudsku povijest žena je ženi najčešće bila vuk, da se od svog nastanka žene se mrze i ne vole. Ratuju ljubomorom i podmetanjima, uništavaju niskim udarcima, nastoje zadati bol tračevima. Činjenica je i da je moderno vrijeme donijelo promjenu paradigme. Pritisnute egzistencijalnim problemima, poslovnim nedaćama i nesnalaženjima, žene su se odlučile na suradnju, potporu i međusobno uvažavanje.

Dogodilo se poduzetništvo u žena, koje je postalo jedan od značajnih katalizatora socijalnog i ekonomskog napretka u državama jugoistočne Europe. Ekonomski neovisne, obrazovane i osviještene, žene su jedine mogle osigurati da se nazadnjaštvo, destruktivne ideologije i okovi teške povijesti ovih prostora otresu s naših ramena i da nam društva koja ostavljamo našoj djeci krenu prema uspjehu i boljitku. Žene su postale kreatorice bolje sutrašnjice, pokretačice pozitivni promjena, graditeljice prijateljstva, uzajamnosti i povjerenja, a poduzetnice korak više od toga  jer u međusobne odnose prožete konstruktivnim dijalogom, unose i poslovne poduhvate koji svima nama donose benefite. Poduzetnice su primjer suradnje, zalaganja, odricanja i kao takve stupovi svakog društva koje želi prosperitet, primjer kako žena ženi može biti najbolji oslonac, nikako nevolja.

Ovaj svijet je još uvijek muški svijet, ukorijenjeni patrijarhat na svim nivoima života žene stavlja u inferioran položaj, kako se boriti s tim?

Države Skandinavije, među kojima je Švedska najrazvijenija, danas spadaju u države svijeta s najmanje rodne diskriminacije, za što su se pobrinuli strogi zakoni, te njihova učinkovita provedba. No i unatoč takvim uvjetima rodne izjednačenosti koju štite zakoni i učinkovita provedba, žene u Skandinaviji imaju manje plaće od muških kolega, teže se probijaju na rukovodeća mjesta u upravama kompanija, teže dolaze do poslova, manje im se daje na značaju u poslovnim projektima.

Možete onda zamisliti samo kakva je situacija u Hrvatskoj koja od svih EU država ima jednu od najizraženijih rodnih diskriminacija (podaci Eurostata) i to već godinama. Imamo odlične zakone, ali koji su velikim dijelom u srazu s hrvatskom stvarnošću– neučinkoviti. Jedan od najzornijih primjera su otkazi ženama koje su u drugom stanju, iako po nikakvom slovu zakona trudnica ne može izgubiti radno mjesto. Dodatak su tomu i sudovi koji vode određene procese i godinama (primjerice ako ste dobili otkaz  za vrijeme trudnoće parničenje traje sve dok Vam dijete kojega ste rodili za vrijeme otkaza ne postane punoljetno). Rješenje je prokazivanje institucija i pravnih osoba koje ne poštuju prava žena (posebice onih temeljnih) i to na sav javni glas putem medija, kao i pozivanjem mjerodavnih institucija da obavljaju svoj posao. Mnoge žene radije će biti žrtve rodne diskriminacije, no da dignu svoj glas protiv iste.

Nadamo se kako će se bez ustručavanja sada obraćati i Virtualnom ženskom poduzetničkom centru kako bi se takve nemile pojave u hrvatskom društvu svele na minimum.

Kako ste uspjeli izbalansirati sve svoje uloge, supruge, majke, poslovne žene…?

Za ovo plaćam ručak i nema odbijanja ?

U mom životu je jako puno ljubavi, sreće i zadovoljstva. Svaki neuspjeh nisam smatrala svojim padom, nego naučenom lekcijom, uvijek sam nastojala biti pozitivna i konstruktivna, pomagati drugima uvijek je bio najljepši osjećaj, bolji nego da ja moram tražiti pomoć. Ljudi u Hrvatskoj su generalno gledajući previše pesimistični, negativni, puni frustracija, kompleksa, negativne energije i što je najgore od svega ljubomore.  S takvim teretom na ramenima nitko ne može dogurati daleko, ali dovoljno je da se samo malo promijeni percepcija i već sve ide lakše. Umjesto da kukamo i ne činimo ništa s pozitivnim stavom smo u akciji i kreiramo bolje sutra za sebe i druge.

Iz navedenih razloga sam uz kolegicu Ivanu Radić napisala i knjigu Ja (ne)mogu biti poduzetnica, prvi hrvatski motivacijski vodič za žene u poduzetništvu i sve one koje će to tek biti kako bi pokazali da i najtamniji tunel ipak završava sa svjetlošću. Dakle sve je stvar percepcije i nas samih.

Dobili ste nagradu “Najžena 21 stoljeća” lane u Beogradu, pa kako se osjeća najžena i koje su po Vama najvažnije karakteristike najžena koje nam trebaju?

U organizaciji nekoliko institucija i udruženja koja okupljaju u susjednoj Srbiji poduzetnice, poslovne žene i istaknute javne osobe, a u povodu Svjetskog dana poduzetnica kojega obilježavamo 19. studenoga prošle godine u Beogradu mi je uručena nagrada „Najžena 21. stoljeća“ kao voditeljici Virtualnog ženskog poduzetničkog centra.

Ova nagrada se dodjeljuje već 16 godina u Srbiji za područje jugoistočne Europe. Nagrada  mi je kao predstavnici žena u hrvatskom poduzetništvu uručena prvenstveno za projekt regionalnog povezivanja, snaženja i poticanja žena na poduzetništvo kroz Virtualni ženski poduzetnički centar, kao i projekt Kongresa poduzetnica jugoistočne Europe. Iako sam je dobila kao prva žena iz Hrvatske u kategoriji promicanja regionalnog poduzetništva i poslovnog angažmana žena, rekla bih da je to nagrada svim ženama na hrvatskom realno tržištu koje nastoje vlastitim radom osigurati vlastitu učinkovitu egzistenciju.

Sanela Dropulić

Stoga bih rekla da je nagrada malo priznanje za velike napore koje žene poduzetnice iz Hrvatske danas imaju u regionalnom povezivanju i suradnji, te su primjer učinkovitog poslovnog djelovanja u ovom dijelu Europe.

Za kraj mali savjet drugim ženama…

Hoću li uspjeti? Hoću li moći? Kako ću se snaći? Prva su tri pitanja koja si poduzetnica postavlja kada s ideje o poslovnom projektu pređe u konkretno poduzetništvo. Novac je uvijek kočnica ako ga nemate, ali i ako ga imate, pitate se hoće li biti dovoljno. No, dobrim planiranjem u prvoj poslovnoj godini, marljivim radom (što znači i rad vikendima te radnim danom i po 12 sati), kvalitetnim tržišnim komunikacijama i naravno upornošću svaka prepreka je savladiva.

Pitanje novca samo je jedna stavka koja vodi prema uspješnom poduzetništvu. Dobra ideja, razrađena poslovna strategija, tržišne komunikacije, marljivost i upornost… i još cijeli niz čimbenika dovode do uspjeha. Ne kaže uzalud narodna poslovica – Marljivost u poduzetništvu dolazi na naplatu u budućnosti, a lijenost odmah. Teško je, ali se ne bojte. Uvijek razmišljajte unaprijed što želite postići i hrabro koračajte prema svom cilju. Niti jedna planina nije svladana ako je planinar gledao u dolinu umjesto u vrh planine koju je kanio osvojiti.

Nema ljepše i zahtjevnije misije od činjenice da upravljate sami svojom poslovnom sudbinom i da ovisite sami o sebi. Kad tad marljivost, upornost i poslovna nepokolebljivost dolaze na naplatu – velikim uspjehom i osobnim zadovoljstvom. Mnoge su se žene poduzetnice usudile i nisu požalile!

Izvor: Lifex.hr